Mirela Kajkut Zeljković za Riječ Srpske: ZNANJE ZA RAZVOJ

Magistar Mirela Kajkut Zeljković, predsjednik Aktiva žena Ujedinjene Srpske smatra da je ulaganje u znanje ključ razvoja svakog društva, te ističe da vrijedimo onoliko koliko ulažemo u znanje. Poljoprivredu smatra privrednom granom koje je osnova razvoja Republike Srpske te napominje da očuvanje prirodnih resursa i genetičkih resursa treba da bude društvena obaveza. Sticanje novih znanja u inostranstvu podržava ali samo ako će biti primjenjeni u Republici Srpskoj za njen razvoj.

  1. Gospođo Kajkut Zeljković, Vi ste predsjednica Aktiva žena Ujedinjena Srpske koja je prepoznatljiva po mladim ljudima a i mnogobrojnim Aktivom žena. Da li je to tačno?

Ujedinjena Srpska je stranka u kojoj najveći dio članstva a i rukovodstva stranke čine mladi ljudi. Međutim, ne smijemo izostaviti i naše starije kolege koje daju nemjerljiv doprinos svojim iskustvom koje je od izuzetnog značaja za razvoj jedne politike. Takođe, neophodno je napomenuti da žene u Ujedinjenoj Srspkoj predstavljaju jednu od najsnažnijih karika i da smo takođe prepoznatljivi i po tome da žene zauzimaju veći dio pozicija u stranačkoj infrastrukturi na što smo posebno ponosni. Opredjeljenost mladih ali i žena da se uključe u rad Ujedinjene Srpske šalje jasnu poruku da smo napravili politički koncept u kome su svoj prostor pronašli svi oni koji žele da daju doprinos za unapređenje života u Republici Srpskoj.

  1. Pored vašeg političkog angažmana, završavate doktorske studije na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, ali ste u toku školovanja boravili na usavršavanjima u inostranstvu?

Jeste, diplomirala sam i magistrirala na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci gdje trenutno završavam i doktorske studije. U toku školovanja, a uz podršku mojih profesora koji su zahvaljujući svojim referencema prepoznatljivi svjetskoj naučnoj zajednici, boravila sam na usavršavanjima u prestižnim naučno istraživačkim institutima u Rusiji, Italiji, Švedskoj, Belgiji, Rumuniji, Sloveniji itd. To mi je omogućilo da savladam nove istraživačke metode i da ih primjenim u Republici Srpskoj. Mi sigurno ne možemo pratiti ubrzani razvoj nauke jer još uvijek neraspolažemo sa najmodernijom naučno istraživačkom opremom ali svakako možemo biti konkurenti svojim znanjem. Takođe, jako je važno ostvariti kontakt sa naučno istraživačkim institucijama iz evropskih zemalja jer to otvara mnoge mogućnosti. Posebno izdvajam mogućnost uključivanja u projekte koji doprinose razvoju nauke u Republici Srpskoj a svakako pozicioniraju nauku Republike Srpske na Evropsku mapu.

  1. Kažete da znanjem možemo biti konkurenti, šta to znači?

Smatram da je znanje jedina vrijednost koju vam niko ne može oduzeti, ono je najvrijedniji potencijal svakog čovjeka, ali i društva,  jer samo sa novim znanjima možete stvoriti nove vrijednosti. Znanje predstavlja resurs kojim postajemo konkurentni na tržištu rada. Ulaganje u znanje je investicija koja dugoročno obezbjeđuje samoodrživost svakog pojedinca kao i zajednice u kojoj živi i radi. Ako ulažemo u kadrove koji stiču nova znanja i vještine od njih se očekuje da će svoja znanja komercijalizovati što će doprinijeti ekonomskom rastu, društvenom i kulturnom prosperitetu kao i unaprijeđenju kvaliteta života.

 

  1. Da li je poljoprivreda potencijal za razvoj Republike Srpske?

Pitanje proizvodnje hrane je globalni problem gdje se nerazvijene zemlje bore za svaki obrok  a sa druge strane razvijene zemlje bacaju velike količine hrane. Ovakav disbalans u dostupnosti hrane će u budućnosti biti sve izraženiji. Republika Srpska spada u grupu bogatih zemalja kada je riječ o prirodnim resursima i obradivim površinama. Na svakog stanovnika otpada negdje oko 0,8 ha obradive površine i ako tome dodamo izvore pitke vode jasno je da  Republika Srpska ima sve preduslove za proizvodnju dovoljnih količina hrane. Međutim, problem usitnjenosti posjeda je nešto što ograničava velike proizvodnje, ali to svakako nije prepreka razvoja poljoprivrede Republike Srpske. Sve grane poljoprivrede imaju veliki potencijal, ali jako je važno i da zašitimo naše prirodne resurse i genetičke resurse za hranu i poljoprivredu koji predstavljaju osnov za održivu poljoprivrednu proizvodnju.Svaka država je sigurna i uspješna onoliko koliko može da proizvede hrane za svoje stanovništvo. Uz stručan kadar i resurse kojima raspolažemo, sigurna sam da Republika Srpska može da odgovri ovom izazovu.

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

*
*